Koža je površinom velik i kompleksan organ, te je izložena brojnim unutrašnjim i vanjskim štetnim dejstvima. Razne kožne promjene su vrlo česta pojava.
Njene funkcije su mnogobrojne. Koža predstavlja fizičku barijeru organizma prema vanjskim uticajima, propušta izlazak i ulazak određenih količina vode i elektrolita, štiti od UV i raznih drugih zračenja i mikroorganizama. Ona je prirodni regulator topline našeg tijela i još mnogo toga.
Na koži se nalazi veliki broj mikroorganizama kao što su;
Oni služe kao obrambeni mehanizam od raznih patogena.
Mikrobiota je naziv za normalnu ili fiziološku mikrofloru koju čine mikroorganizmi koji nastanjuju kožu i sluznice čovjeka. Nekoliko studija je pokazalo važnost i značaj uloge kožne mikrobiote u održavanju zdrave kože. Međutim ovu ravnotežu mogu poremetiti vanjski i unutaršnji uzročnici, što dovodi do razvoja kožnih bolesti.
Jedna od njih je upalno oboljenje kože pod nazivom Acne Vulgaris što u prevodu znači “obične akne.”
Akne su vrlo česte u adolescenciji i pogađaju oko 80% mladih. Međutim mogu pogoditi i odrasle, kako muškarce tako i žene, dok 40% odraslih žena ima akne. To može znatno uticati na njihove psihološke posljedice koje su često značajne i zato je veoma bitna pravilna njega kože, dok 50% osoba sa tim problemom se izoluje od okoline.
Mjesta gdje se najčešće pojavljuju su čelo, obrazi, nos, brada te područje ispred uha, dok nešto rjeđe zahvataju kožu vrata, ramena, gornjih dijelova leđa te područje oko prsne kosti. Uobičajeno je da se akne nazivaju i bubuljice, odnosno prištići.
Iako uzroci nastanka akni nisu u potpunosti poznati, u njihovom proučavanja uočeno je nekoliko faktora:
Prema opštoj podjeli akne dijelimo na blage, umjerene i teške.
Atopijski dermatitis je neprenosiva, hronična i česta upalna kožna bolest koja se najčešće javlja kod beba, između drugog i šestog mjeseca, ali pogađa i djecu i odrasle.
Smatra se da oko 15% do 20% djece u svijetu pati od te bolesti, a kod 90% osoba koje takođe pate od ovoga, simptomi su se pojavili u prvih pet godina života. Oboljeli najčešće prolaze dvije faze bolesti: neaktivnu i aktivnu.
Tokom neaktivne faze nema jasnih simptoma da se radi o bolesti, ali je koža izrazito suva, sklona iritacijama i perutanju.
U aktivnoj fazi atopijskog dermatitisa, počinju izbijati simptomi bolesti od laganog do intenzivnog svrbeža, a njihova koža poprima crvenu do tamnocrvenu boju, postaje pahuljasta, neravnomjerna i natečena te se javlja bol, čak i blago krvarenje. Stvaraju se rane na koži koje mogu biti bolne.
Od psorijaze boluje 1 do 3% svjetske populacije. O psorijazi govorimo kao o autoimunom stanju koje se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako se u čak 50% oboljelih javlja prije 25-te godine života, a u ostalih, između 50-te i 60-te godine.
Znakovi i simptomi psorijaze mogu biti različiti od osobe do osobe. Mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se najčešće javljaju na; tjemenu, noktima, dlanovima, stopalima, koljenima, laktovima i trupu.
To je;
Suva koža pojavljuje se postupno, može biti zategnuta, gruba i izgledati umorno. Elastičnost kože je slaba.
Vrlo suva koža može biti zategnuta, hrapava, blago ljuskava i perutava na nekim dijelovima, grubog izgleda ponekad prerano ostarjelog, ispucala i sklona svrbežu.
Izrazito suva koža može uzrokovati zatezanje i krhkost, što na kraju dovodi do pucanja s tendencijom stvaranja pukotina, ljuštenja i čestog svrbeža, naročito u područjima koja se savijaju kao što su pete, laktovi i koljena. Izrazito suva koža najčešće se javlja kod starijih osoba ili kod dehidriranih ruku.
Dehidrirana koža je stanje kože, dok je suva, tip kože, a glavni uzrok je manjak vode u koži.
Simptomi suve kože su;
Hiperpigmentacija se manifestuje u obliku plitkih, tamnih mrlja na koži različitih veličina i oblika. Ovaj pojam opisuje područja neujednačene pigmentacije na koži a poznat je i pod nazivom staračke pjege ili mrlje od sunca. Najčešće se javljaju kod osoba starijih od 40 godina, ali u nekim slučajevima se mogu pojaviti i ranije.
Ljudi s tamnom kožom su više pogođeni znakovima hiperpigmentacije nego oni sa svijetlom jer je pigmentacija kože jača kod tamne kože. Pojavljuje se podjednako kod oba pola. Iako su one u pravilu bezopasne, određeni oblici mogu biti opasni po život, npr. melanom.
Uzroci hiperpigmentacije mogu biti;
Celulit je stanje do kojeg dolazi nagomilavanjem masnoća i toksina pod kožom koje vrše pritisak na vezivno tkivo (povezuje kožu s mišićima), zbog čega ono slabi i dolazi do karakterističnog nabiranja gornjeg sloja kože.
Kad je tkivo zahvaćeno celulitom, povećava se i sposobnost nakupljanja šećera, pri čemu glukoza djeluje na povećanje čvrstoće vezivnih vlakana, koja s vremenom sve više otvrdnjavaju a masne ćelije ostaju zarobljene unutar njih. Upravo zato koža dobija karakterističan izgled “kore narandže“, s vidljivim kvržicama i naborima.
Postoje različiti stepeni nastanka celulita, od jedva vidljivog do vrlo primjetnog koji prekriva veće područje kože.
Celulit nije samo estetski, već je i zdravstveni problem.
Obično se pojavljuje na;
Strije su vrsta ožiljaka, odnosno oštećenja na koži. U trenutku kad se vezivno tkivo rastegne i nema mogućnosti brze prilagodbe novonastaloj situaciji, dolazi do njegovog oštećenja.
Najčešće se javljaju tokom trudnoće, u pubertetu, kod naglog rasta te prilikom naglog debljanja i mršavljenja. Oko 60-70% djevojčica i 40-50% dječaka u pubertetu dobija strije, kao i 70-90% trudnica i to najčešće od šestog mjeseca trudnoće.
Gotovo da ne postoji osoba, naročito ženskog pola, koja nije iskusila strije. Iako se često smatraju ženskom problematikom, ni muškarci nisu pošteđeni bijelih brazda na koži. Najčešće nastaju na mjestima koja su najviše izložena rastezanju i rastu kože, kao što su stomak, bokovi, bedra, zadnjica, ramena, nadlaktice, grudi.
Strije koje nastaju u pubertetu su obično u predjelu natkoljenica, nadlaktica, donjem dijelu leđa i iznad koljena. Kod djevojaka se mogu javiti i na dojkama.
Za nastanak strija u pubertetu odgovoran je i hormon rasta. Naime, pubertet je razdoblje kad dječje tijelo pod uticajem brojnih hormona doživljava svoj ubrzani rast u širinu i visinu. Promjene su intenzivne i događaju se naglo, u veoma kratkom vremenskom periodu.
U trudnoći se najčešće javljaju na stomaku, bedrima i dojkama. U endokrinim poremećajima mogu nastati na stomaku, zadnjici i butinama.
Do nastanka strija može doći i uslijed nekih bolesti koje se liječe kortikosteroidima, jer upravo oni smanjuju sposobnost rastezanja kože. U takve bolesti se ubraja astma, reumatske bolesti, alergije, dermatološke bolesti (psorijaza, atopijski dermatitis, seboreja i dr.), upalne bolesti crijeva te zdravstvena stanja u kojima nadbubrežna žlijezda ne obavlja adekvatno svoju funkciju.
Kod muške populacije strije se najčešće javljaju kod bodybuildera zbog korištenja steroida sa svrhom povećanje mišićne mase, što koža ne može pratiti istom brzinom.
UV zračenje je ultravioletno svjetlo odgovorno za preplanulost, ali i opekline, fotostarenje čak i rak kože. Sunce emituje tri vrste UV zraka: UVC, UVB i UVA
UVC zrake su najsnažnije, ali rijetko uspiju prodrijeti kroz Zemljinu atmosferu, što znači da su najmanji faktor u pojavi raka kože i zato se rijetko i spominju.
UVB zrake odgovorne su za većinu oštećenja kože i znatno pridonose razvoju malignih oboljenja kože. Prodiru u površinske slojeve kože, uzrokuju opekotine i slabije ili jače crvenilo koje se prelazi u potamnjeli ten.
UVA zračenje, čini otprilike 95% ukupnog ultraljubičastog zračenja koje dopire do površine našeg planeta. UVA zrake dopiru do dubljih slojeva kože i koža odmah tamni. Uveliko su odgovorne za nastajanje bora i starenje kože te doprinose nastajanju raka kože.
UV zrake prodiru kroz oblake, staklo i smog, pa je SPF zaštita iznimno važna tokom cijele godine, čak i ako se Sunčevoj svjetlosti izlažete samo na putu do posla i nazad.